Prema kemijskim svojstvima radi se o kiselim tlima, slabo opskrbljena humusom te umjereno opskrbljena ukupnim dušikom. Opskrbljenost tla biljci pristupačnim fosforom vrlo je slaba, dok je opskrbljenost tla biljci pristupačnim kalijem dobra. Fiziološki aktivni magnezij kreće se u rasponu dobre opskrbljenosti.
Temeljem rezultata kemijskih analiza moguće je zaključiti da su sve vrijednosti esencijalnih mikroelemenata (Fe, Zn, Cu i Mn) u granicama normalnim za ovu vrstu tla. Međutim, utvrđene količine neesencijalnih teških metala nikla (Ni) i kroma (Cr), na lokacijama „Brechia“ i „Fiorini“ prelaze maksimalno dopuštene količine onečišćujućih tvari u poljoprivrednom zemljištu, propisane Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/2010), dok su količine olova (Pb) i kadmija (Cd) značajno niže od maksimalno dozvoljenih količina.
Zbog kompleksnog utjecaja humusa na ukupnu plodnost tla (regulacija vodo- zračnog i toplinskog režima, mikrobiološka aktivnost tla i dr.) daljnje sniženje razine humusa nedopustivo je jer se radi o tlima koja imaju težak mehanički sastav, slabu vodopropusnost i vrlo mali kapacitet tla za zrak. Gnojidba tla organskim gnojivima trebala bi biti nezaobilazna agrokemijska mjera. Pri tome treba voditi računa o količinama i zrelosti organskog gnoja. Pretjerane količine stajskog gnoja nisu poželjne jer u povoljnim vegetacijskim sezonama može doći do pojačane mineralizacije organske tvari i oslobađanja većih količina dušika. Posljedica luksuzne opskrbe dušikom je produljenje vegetacije te slabija kvaliteta grožđa, mošta i vina. Stoga gnojidbu tla organskim gnojivima treba provoditi svaku treću godinu, u jesensko-zimskom razdoblju.
Opskrbljenost tla biljci pristupačnim fosforom i kalijem ocjenjena je prema AL- metodi koja se u našoj stručnoj praksi najčešće primjenjuje za određivanje fosfora i kalija. Uvažavajući sve navedene čimbenike koji utječu na pristupačnost fosfora, te činjenicu da se radi o tlima koja su vrlo slabo opskrbljena fiziološki aktivnim fosforom (tablica 3.) nužno je poraditi na podizanju njegove razine u tlu barem do razine umjerene opskrbljenosti (10-15 mg P2O5/100g tla).
Kako se radi o tlima umjereno do bogato opskrbljenim kalijem treba voditi računa o gnojidbi vinove loze kalijem. Svako dalje povećanje razine kalija u tlu na površinama s bogatom opskrbljenošću, moglo bi negativno utjecati na primanje magnezija i kalcija. Razinu kalija u biljci (lišću) kontrolirati folijarnom analizom.
