.

Projekti

Projekt "Četiri Zemlje"

Valorizacija vina - Malvazija Istarska
Općina Brtonigla – Comune di VerteneglioTrg. Sv. Zenona 1
52474 Brtonigla - Verteneglio

OPĆINA BRTONIGLA – COMUNE DI VERTENEGLIO

Na području Općine Brtonigla vrlo je česta izmjena tala na malom prostoru i to naročito tala formiranih na laporu, flišu i vapnencu. Na području crvenica (zapadni dio) nalazimo različite podtipove crvenica, dok na flišnom dijelu (centralni i istočni dio) dominiraju rendzine i smonice. Na prelaznom području nalazimo još smeđa tla i vertisole, a u dolini Mirne amfiglejna – hipoglejna tla. Najveću površinu općine zauzima crvenica, zatim slijedi fliš (rendzina, smonica) i potom smeđe tlo, vertisoli i amfigleji.

Po pitanju veličine vinogradarsko-vinarske proizvodnje, na području općine Brtonigla ima manjih, srednjih i velikih proizvođača vina. Tako ima petnaestak proizvodnih podruma veličine preko 100 hl godišnje proizvodnje vina, a od toga 7 proizvođača ima zaštitu kontroliranog podrijetla i pune vino u boce. Prema površinama vinograda i proizvodnji vina, općina Brtonigla je jedna od najznačajnijih Općina u Istri. Karakteriziraju je proizvođači s relativno velikim površinama vinograda (preko 5ha).

Za ovo područje može se konstatirati da nije samo pratilo kretanje vinarstva u Istri, već da su pojedini proizvođači ovog područja bili i predvoditelji novog tehnološkog vala. Da bi se autohtoni proizvod što kvalitetnije prezentirao a ujedno i lakše pozicionirao, na tom vrlo konkurentnom tržištu, treba prvenstveno istaknuti njegovu specifičnost („tipičnost“) u odnosu na ostale takve proizvode. U tom smislu potrebno je na području Općine Brtonigla najprije istražiti autohtoni sortiment te detaljnije ispitati karakteristike mikro lokaliteta (u prvom redu različitih tipova tla) i njihov utjecaj na formiranje „tipičnih - karakterističnih“ senzornih osobina vina.

Nadalje, za Općinu Brtonigla karakteristično je da se nalazi na „četiri zemlje“, tj. da su svi tipovi tala koji se nalaze u Istri ispremiješani na prostoru općine. To je jedinstveni slučaj u Istri a vjerojatno i šire. Međutim, da bi se te specifičnosti mogle i istaknuti potrebno ih je ponajprije utvrditi. Potrebno je stoga izvršiti detaljne fizikalno kemijske analize tla na cijelom području općine kao i obaviti vrednovanje gospodarskih karakteristika grožđa, u prvom redu Malvazije istarske, sa specifičnih pozicija Općine Brtonigle, uz detaljne kemijske i senzorne analize proizvedenih vina.

Tipovi tala koji su bili uključeni u istraživanje jesu crveno tlo (crvenica), crno tlo, sivo tlo i bijelo tlo. 

Istraživanje je provedeno u četiri vinograda, odnosno jedan vinograd po tlu. Svi vinogradi su se nalazili na području Općine Brtonigla, odnosno u vrlo sličnim klimatskim uvjetima. Crveno tlo je bilo zastupljeno na lokaciji Grun, crno tlo na lokaciji Škrinjari, sivo tlo na lokaciji uz podrum i bijelo tlo na lokaciji Škarline.

Prospekt Četiri zemlje Quattro terre

 

KARAKTERISTIKE TALA

Na osnovi provedenih terenskih i laboratorijskih istraživanja utvrđeno je da istraživana tla na kojima se uzgaja Malvazija istarska bijela na području Općine Brtonigla pripadaju grupi automorfnih tala.
Radi se o četiri podtipa vinogradarskog tla:
1. vitisoli razvijeni na rendzinama na laporu (siva tla),
2. vitisoli razvijeni na karbonatnim tlima na flišu (bijela tla),
3. vitisoli razvijeni na smeđim tlima na laporu (smeđa tla) i
4. vitisoli razvijen iz crvenice (crvena tla).

  • Crveno tlo

    Značajke crvene zemlje
    Prema kemijskim svojstvima radi se o kiselim tlima, slabo opskrbljena humusom te umjereno opskrbljena ukupnim dušikom. Opskrbljenost tla biljci pristupačnim fosforom vrlo je slaba, dok je opskrbljenost tla biljci pristupačnim kalijem dobra. Fiziološki aktivni magnezij kreće se u rasponu dobre opskrbljenosti.
  • Bijelo tlo

    Značajke bijele zemlje
    Tlo je praškasto glinasto do praškasto glinasto ilovaste teksture, jako karbonatno s količinom fiziološki aktivnog vapna većom od 15 %. Ovaj pod tip vitisola razvijen je na flišu. Visoki udio čestica gline čini ova tla slabo propusnim, sklonim zbijanju, a time i slabo prozračnim. Uslijed zbijanja tla dolazi do smanjenja kapaciteta tla za zrak, a time i do smanjene difuzije plinova i smanjenja hidrodinamičke propusnosti tla za zrak. Zbog svega navedenog dubinsko rahljenje (podrivanje) tla obvezna je agrotehnička mjera i na ovim tlima, poput prije spomenutih rendzina na laporu.
  • Sivo tlo

    Značajke bijele zemlje
    Pojava fliša i njegovih komponenata (lapora, pješčenjaka ili usitnjenog laporovitog vapnenca) uzrokuje pojavu ovog tipa tla. Organska tvar miješa se i razgrađuje uz obilje CaCO3, najviše u obliku najsitnijih čestica lapora, te se tako stvara molični humusni horizont, dobro razvijenog organomineralnog kompleksa do 35 cm dubine. Ovaj horizont postupno prelazi u rastrošeni flišni matični supstrat pa se formira i tipični profil A-AC-C građe.
  • Crno tlo

    Značajke bijele zemlje
    Tlo je neutralne reakcije. Slaba karbonatnost utvrđena je u sloju 60-90 cm dubine. Tlo je težeg mehaničkog sastava, dominiraju čestice gline i praha. Visoki udio čestica gline i praha čini ova tla slabo propusnim, sklonim zbijanju, a time i slabo prozračnim, te se stoga i na ovom tipu tla preporuča provodi podrivanje tla, u cilju poboljšanja vodozračnih odnosa u tlu (povećanje kapaciteta za zrak i i bolja vodopropusnost tla).

VINOGRADARSKO VINARSKI DIO

IDENTIFIKACIJA I UNUTARSORTNA RAZNOLIKOST

DNA analiza potvrdila je identitet šest uzoraka ranije selekcioniranih u okviru projekta '4 zemlje – Valorizacija vina Malvazije Istarske'. Utvrđeno je da se u slučaju svih uzoraka s četiri različite lokacije radi o sorti Malvazija istarska.

Usporedbom genetičkog profila uzorka nepoznatog podrijetla s bazom podataka Istraživačkog centra za vitikulturu CRA-VIT utvrđeno je da ne odgovara niti jednom profilu u bazi genotipova CRA-VIT.

Analiza unutar sortne genetičke raznolikosti je pokazala visoku genetičku varijabilnost unutar 6 uzoraka Malvazije istarske. Uzorci su se međusobno razlikovali, a njihovo grupiranje može se povezati sa zemljopisnim podrijetlom, odnosno lokacijama s kojih su uzorkovani.

 

KEMIJSKI SASTAV GROŽĐA, MOŠTA I VINA 

ŠEĆER I UKUPNA KISELOST

Iz rezultata kretanja šećera i ukupne kiselosti u grožđu, kroz sve tri godine praćenja, može se zaključiti da se prema ovim parametrima nije izdvojila niti jedna lokacija tla ali ipak na bazi rezultata možemo konstatirati: Najveću ujednačenost u akumulaciji šećera iskazala je varijanta bijelo tlo, koja je u tri godine odstupala samo za 0,1 vol % alkohola. Najnižu kiselost kroz dvije godine praćenja imala je varijanta bijelo tlo dok je nasuprot tome varijanta crno tlo dvije godine imalo najvišu kiselost.

POLIFENOLNI SPOJEVI

Berba 2010.
Po sastavu polifenolnih spojeva u 2010. godini, izdvojile su se lokacije bijelo tlo (stari vinograd) i crveno tlo u odnosu na ostale lokacije.
Lokaciju bijelo tlo-stari vinograd karakteriziraju: galna, trans-kutarinska kiselina te (+)-katehin. 
Lokaciju crveno tlo karakteriziraju: p-hidroksibenzojeva kiselina i kvercetin-3-glukozid.

Berba 2011.
Po polifenolnom sastavu u 2011. godini, vidljivo je da uzorci vina s crvenog i bijelog tla u svom sastavu imaju veći udio:
katehina i epikatehina,
te manji udio:
vaniliske i ferulinske kiseline te procijanidina B1 i B2 od uzoraka crnog i sivog tla.

Berba 2012.
Po polifenolnom sastavu u 2012. godini, uočava se jasno izdvajanje bijelog, sivog i crvenog tla s time da su se kod crvenog i bijelog tla bolje diferencirali pojedini polifenolni sastojci, tako da:

Uzorke crvenog tla karakterizira viši udio:
trans-kaftarinske kiseline, katehina i galne kiseline.

Uzorke bijelog tla karakterizira veći udio:
siringinske kiseline, vaniliske kiseline, ferulinske kiseline, trans-fertarinske kiseline, procijanidina B1, epikatehina, protokatehinske kiseline i kvercetin-3-glukozida.

Zaključno: Na osnovu rezultata trogodišnjeg istraživanja može se konstatirati da su se prema sastavu polifenolnih spojeva izdvojila vina sa crvenog i sa bijelog tla, na temelju čega možemo zaključiti kako tip tla značajno utječe na polifenolni sastav vina.

AROMATSKI SPOJEVI GROŽĐA / MOŠTA

Zaključno: Na osnovu istraživanja aromatskih parametara grožđa - mošta možemo konstatirati da su se kroz tri godine praćenja izdvajali i grupirali uzorci pojedinih lokacija pri čemu su veću konstantnost u formiranju pojedinih aromatskih spojeva iskazali uzorci vina s bijelog i crvenog tla.

AROMATSKI SPOJEVI VINA

Zaključno: Na osnovu istraživanja aromatskih parametara vina možemo također konstatirati da su se kroz tri godine praćenja izdvajali i grupirali uzorci pojedinih lokacija pri čemu su veću konstantnost u formiranju pojedinih (specifičnih) aromatskih spojeva opet iskazali uzorci vina s bijelog i crvenog tla.

 

SENZORNO OCJENJIVANJE

Berba 2010.
U prvom ocjenjivanju kao najtipičniji uzorak je označen uzorak s crvenog tla zatim sivo pa bijelo i na kraju crno tlo. U drugom ocjenjivanju opet je došlo do značajnih razlika tako da je kao najtipičniji odabran uzorak s bijelog tla pa crnog i zatim crvenog i sivog tla. 
Bodovnim ocjenjivanjem (0-100) kod prvog ocjenjivanja značajno iskakao uzorak sa crvenog tla (84,40), a preko 80 bodova dobio je još uzorak sa sivog tla (81,40). Na ocjenjivanju pola godine kasnije uzorak sa crvenog tla zadržao je karakteristike i ocijenjen je još za nijansu bolje (85,20), a odskočio je uzorak s bijelog tla s ocjenom 87,00 bodova.
Na osnovu navedenog možemo konstatirati da su se u berbi 2010. godine, prema senzornim karakteristikama, izdvojili uzorci crvenog i bijelog tla pri čemu je bijelo tlo, sklad senzornih karakteristika i ukupno najbolju kvalitetu postiglo tek nakon pola godine odležavanja.

 

Senzorno ocjenjivanje aromatskog profila vina – bijelo tlo (berba 2010.)

 

 

Senzorno ocjenjivanje aromatskog profila vina – crveno tlo (berba 2010.)

 

Berba 2011.
Prema tipičnost arome vina kao najtipičniji uzorci ocijenjeni su uzorci sa crvenog i bijelog tla, zatim slijedi sa sivog i na kraju sa crnog tla. U drugom ocjenjivanju opet je došlo do značajnih promjena tako da je kao najtipičniji uzorak odabran uzorak sa crvenog tla pa crnog, zatim sivog i na kraju sa bijelog tla.
kod prvog bodovnog ocjenjivanja istaklo se vino sa sivog tla (84,00). Nakon pola godine na drugom ocjenjivanju istaknuo se uzorak sa crvenog tla dobivši visokih 87,50 bodova. Uzorci sa sivog i bijelog tla dobili su niže ocijene nego na prvom ocjenjivanju.
Na osnovu navedenog možemo konstatirati da se prema senzornim karakteristikama u berbi 2011. godine, izdvojio uzorak sa crvenog tla.

 

Senzorno ocjenjivanje aromatskog profila vina – crveno tlo (berba 2011.)

Berba 2012. 
U prvom ocjenjivanju najtipičniji uzorak je bio sa bijelog tla, zatim slijedi sa sivog i crvenog, a na kraju sa crnog tla. U drugom ocjenjivanju nije došlo do značajnih promjena tako da je kao najtipičniji uzorak odabran uzorak sa bijelog tla pa crvenog, zatim sivog i na kraju sa crnog tla.
kod prvog bodovnog ocjenjivanja značajno se istaklo vino sa bijelog tla (88,00). Nakon pola godine na drugom ocjenjivanju također se istaknuo uzorak sa bijelog tla dobivši visokih 87 bodova. Uzorak sa sivog je dobio nižu ocjenu dok su uzorci sa crvenog i crnog tla dobili više ocijene nego na prvom ocjenjivanju.
Na osnovu navedenog možemo konstatirati da se prema senzornim karakteristikama u berbi 2012. godine, izdvojio uzorak sa bijelog tla.

 

Senzorno ocjenjivanje aromatskog profila vina – bijelo tlo (berba 2012.)

 

Zaključno: Na temelju praćenja senzornih karakteristika, u razdoblju 2010. – 2012. godina možemo konstatirati da su se izdvojili uzorci bijelog i crvenog tla.

 

AUTOHTONI KVASCI

Berba 2011.
Na temelju rezultata berbe 2011. godine možemo konstatirati da su se izdvojili uzorci 1 (spontatna fermentacija), 6 i 7 (maceracija). Ovi uzorci ponajviše se izdvajaju od preostalih na temelju razlika u koncentracijama:
linalola (cvjetna aroma)
etil dekanoata (cvjetna aroma),
i-butanola -(naročito uzorak 6) (miris karakterističan za više alkohole) i
etil acetata (naročito uzorak 6) (miris po laku, voćni).

Berba 2012.
Sve varijante autohtonih kvasaca provele su alkoholnu fermentaciju do kraja odnosno do suhog vina.
Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da su se prema analiziranim spojevima, vina dobivena različitim sojevima kvasaca, jasno grupirala u tri skupine:
I skupina - svi kontrolni uzorci vina (K),
II skupina - uzorci sivog tla (S I i S II) i
III skupina - uzorci bijelog, crnog i crvenog tla.
Izdvojila su se 3 autohtona soja i to jedna varijanta sa crne i obadvije varijante sa sive zemlje.
U tim uzorcima dominirale su cvjetno – voćne arome kao arome akacije, bazge, žute jabuke, marelice, breskve, prosušenog voća i druge vrlo tipične arome za Malvaziju istarsku.

 

PROJEKT “ČETIRI ZEMLJE”

Institucije i osobe uključene u taj projekt jesu:
Razvojna Agencija Brtonigla d.o.o, Brtonigla,
Veleučilište u Rijeci, poljoprivredni odjel Poreč
Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč
Prehrambeno – biotehnološki fakultet, Zagreb
Agronomski fakultet, Zagreb
Obrt za intelektualne usluge, ParaDok-Pro
dr. sc. Sandi Orlić
dr. sc. Gluhić David

  • Pregleda: 3656

Dokumenti

Planovi rada

Planovi rada Razvojne agencije Brtonigla
Planovima rada predstavljene su aktivnosti koje Razvojna agencija Brtonigla planira provoditi tokom godine.

Financijski planovi

Financijski planovi Razvojne agencije Brtonigla
Financijski planovi služe za postavljanje financijskih ciljeva poslovanja na temelju prihoda i rashoda za određeno razdoblje.

Akti i odluke

Akti i odluke Razvojne agencije Brtonigla
Preuzmite ili pregledajte akte ili odluke koje je Razvojne agencije Brtonigla donijela tokom svojeg poslovanja.

Natječaji

Natječaji Razvojne agencije Brtonigla
Natječaji se objavljuju kako bi stranke mogle predstaviti svoju ponudu te imati iste šanse i mogućnosti ugovoriti posao.

Usluge

Vinarski laboratorij

Vinarski laboratorij osnovan je 2012. godine i prvi je laboratorij na području Općine Brtonigla. U laboratoriju se obavljaju komercijalne djelatnosti koje su vrlo bitne za kontrolu proizvodnje i kvalitete proizvoda. Analize i usluge U okviru...

Najam eBicikala

Električne bicikle - nova turistička ponuda Brtonigle Razvojna agencija Brtonigla, u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Brtonigla i uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nabavila je sveukupno 6 električnih...

Reklamni panoi

Oglašavanje na području općine Brtonigla Razvojna agencija Brtonigla postavila je dvostrane reklamne panoe putem kojih će vršiti uslugu oglašavanja. DVOSTRANI BILLBOARD površine (5,0m x 2,35m) {loadmoduleid 147} Reklamni panoi postavljeni su na tri...

Poljoprivreda

Vinogradarstvo

Vinogradarska prizvodnja
Gotovo na čitavom teritoriju Istre (osim sjeveroistočnog planinskog područja i riječnim dolinama) postoji dugogodišnja tradicija uzgoja vinove loze. Najpovoljniji proizvodni (prirodni) uvjeti su u zapadnom priobalnom području. Uslijed povoljnih orografskih uvjeta i veličine posjeda, tu je moguća upotreba mehanizacije i primjena mehaniziranih tehnoloških procesa. Napomena: Rezultati ovih istraživanja poslužit će i kao podloga za izradu Specifikacija oznake izvornosti...

Maslinarstvo

Ekstradjevičansko maslinovo ulje
Kulturu masline su na istarski poluotok donijeli grčki moreplovci, no tek su rimski građani započeli intenzivniju kultivaciju masline na istarskom poluotoku. Tako maslinarstvo u Istri doživljava svoj procvat u doba antičkog Rima čemu svjedoče ostaci uljara i amfora za transport maslinovog ulja. Tekst Marka Valerija Marcijala koji u rečenici „Uncto Corduba laetion Venafro, Histra nec minus absoluta testa“ (Kordobo, koja si bogatija od uljevitog Venafra, a savršena kao ulje iz Istre)...

Integrirana prizvodnja

Ekološki proizvodi
Integrirana proizvodnja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera u svrhu proizvodnje ekološki i ekonomski prihvatljivih proizvoda uz minimalnu uporabu agrokemikalija, a svrha integrirane proizvodnje je proizvodnja ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, u cilju zaštite zdravlja ljudi, životinja, prirode i okoliša te zaštite interesa potrošača. Uvjeti za ostvarivanje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju...