Projekt "Četiri Zemlje"

Valorizacija vina - Malvazija Istarska
Općina Brtonigla – Comune di VerteneglioTrg. Sv. Zenona 1
52474 Brtonigla - Verteneglio

OPĆINA BRTONIGLA – COMUNE DI VERTENEGLIO

Na području Općine Brtonigla vrlo je česta izmjena tala na malom prostoru i to naročito tala formiranih na laporu, flišu i vapnencu. Na području crvenica (zapadni dio) nalazimo različite podtipove crvenica, dok na flišnom dijelu (centralni i istočni dio) dominiraju rendzine i smonice. Na prelaznom području nalazimo još smeđa tla i vertisole, a u dolini Mirne amfiglejna – hipoglejna tla. Najveću površinu općine zauzima crvenica, zatim slijedi fliš (rendzina, smonica) i potom smeđe tlo, vertisoli i amfigleji.

Po pitanju veličine vinogradarsko-vinarske proizvodnje, na području općine Brtonigla ima manjih, srednjih i velikih proizvođača vina. Tako ima petnaestak proizvodnih podruma veličine preko 100 hl godišnje proizvodnje vina, a od toga 7 proizvođača ima zaštitu kontroliranog podrijetla i pune vino u boce. Prema površinama vinograda i proizvodnji vina, općina Brtonigla je jedna od najznačajnijih Općina u Istri. Karakteriziraju je proizvođači s relativno velikim površinama vinograda (preko 5ha).

Za ovo područje može se konstatirati da nije samo pratilo kretanje vinarstva u Istri, već da su pojedini proizvođači ovog područja bili i predvoditelji novog tehnološkog vala. Da bi se autohtoni proizvod što kvalitetnije prezentirao a ujedno i lakše pozicionirao, na tom vrlo konkurentnom tržištu, treba prvenstveno istaknuti njegovu specifičnost („tipičnost“) u odnosu na ostale takve proizvode. U tom smislu potrebno je na području Općine Brtonigla najprije istražiti autohtoni sortiment te detaljnije ispitati karakteristike mikro lokaliteta (u prvom redu različitih tipova tla) i njihov utjecaj na formiranje „tipičnih - karakterističnih“ senzornih osobina vina.

Nadalje, za Općinu Brtonigla karakteristično je da se nalazi na „četiri zemlje“, tj. da su svi tipovi tala koji se nalaze u Istri ispremiješani na prostoru općine. To je jedinstveni slučaj u Istri a vjerojatno i šire. Međutim, da bi se te specifičnosti mogle i istaknuti potrebno ih je ponajprije utvrditi. Potrebno je stoga izvršiti detaljne fizikalno kemijske analize tla na cijelom području općine kao i obaviti vrednovanje gospodarskih karakteristika grožđa, u prvom redu Malvazije istarske, sa specifičnih pozicija Općine Brtonigle, uz detaljne kemijske i senzorne analize proizvedenih vina.

Tipovi tala koji su bili uključeni u istraživanje jesu crveno tlo (crvenica), crno tlo, sivo tlo i bijelo tlo. 

Istraživanje je provedeno u četiri vinograda, odnosno jedan vinograd po tlu. Svi vinogradi su se nalazili na području Općine Brtonigla, odnosno u vrlo sličnim klimatskim uvjetima. Crveno tlo je bilo zastupljeno na lokaciji Grun, crno tlo na lokaciji Škrinjari, sivo tlo na lokaciji uz podrum i bijelo tlo na lokaciji Škarline.

Prospekt Četiri zemlje Quattro terre

KARAKTERISTIKE TALA

Na osnovi provedenih terenskih i laboratorijskih istraživanja utvrđeno je da istraživana tla na kojima se uzgaja Malvazija istarska bijela na području Općine Brtonigla pripadaju grupi automorfnih tala.
Radi se o četiri podtipa vinogradarskog tla:
1. vitisoli razvijeni na rendzinama na laporu (siva tla),
2. vitisoli razvijeni na karbonatnim tlima na flišu (bijela tla),
3. vitisoli razvijeni na smeđim tlima na laporu (smeđa tla) i
4. vitisoli razvijen iz crvenice (crvena tla).

VINOGRADARSKO VINARSKI DIO

IDENTIFIKACIJA I UNUTARSORTNA RAZNOLIKOST

DNA analiza potvrdila je identitet šest uzoraka ranije selekcioniranih u okviru projekta '4 zemlje – Valorizacija vina Malvazije Istarske'. Utvrđeno je da se u slučaju svih uzoraka s četiri različite lokacije radi o sorti Malvazija istarska.

Usporedbom genetičkog profila uzorka nepoznatog podrijetla s bazom podataka Istraživačkog centra za vitikulturu CRA-VIT utvrđeno je da ne odgovara niti jednom profilu u bazi genotipova CRA-VIT.

Analiza unutar sortne genetičke raznolikosti je pokazala visoku genetičku varijabilnost unutar 6 uzoraka Malvazije istarske. Uzorci su se međusobno razlikovali, a njihovo grupiranje može se povezati sa zemljopisnim podrijetlom, odnosno lokacijama s kojih su uzorkovani.

KEMIJSKI SASTAV GROŽĐA, MOŠTA I VINA 

ŠEĆER I UKUPNA KISELOST

Iz rezultata kretanja šećera i ukupne kiselosti u grožđu, kroz sve tri godine praćenja, može se zaključiti da se prema ovim parametrima nije izdvojila niti jedna lokacija tla ali ipak na bazi rezultata možemo konstatirati: Najveću ujednačenost u akumulaciji šećera iskazala je varijanta bijelo tlo, koja je u tri godine odstupala samo za 0,1 vol % alkohola. Najnižu kiselost kroz dvije godine praćenja imala je varijanta bijelo tlo dok je nasuprot tome varijanta crno tlo dvije godine imalo najvišu kiselost.

POLIFENOLNI SPOJEVI

Berba 2010.
Po sastavu polifenolnih spojeva u 2010. godini, izdvojile su se lokacije bijelo tlo (stari vinograd) i crveno tlo u odnosu na ostale lokacije.
Lokaciju bijelo tlo-stari vinograd karakteriziraju: galna, trans-kutarinska kiselina te (+)-katehin. 
Lokaciju crveno tlo karakteriziraju: p-hidroksibenzojeva kiselina i kvercetin-3-glukozid.

Berba 2011.
Po polifenolnom sastavu u 2011. godini, vidljivo je da uzorci vina s crvenog i bijelog tla u svom sastavu imaju veći udio:
katehina i epikatehina,
te manji udio:
vaniliske i ferulinske kiseline te procijanidina B1 i B2 od uzoraka crnog i sivog tla.

Berba 2012.
Po polifenolnom sastavu u 2012. godini, uočava se jasno izdvajanje bijelog, sivog i crvenog tla s time da su se kod crvenog i bijelog tla bolje diferencirali pojedini polifenolni sastojci, tako da:

Uzorke crvenog tla karakterizira viši udio:
trans-kaftarinske kiseline, katehina i galne kiseline.

Uzorke bijelog tla karakterizira veći udio:
siringinske kiseline, vaniliske kiseline, ferulinske kiseline, trans-fertarinske kiseline, procijanidina B1, epikatehina, protokatehinske kiseline i kvercetin-3-glukozida.

Zaključno: Na osnovu rezultata trogodišnjeg istraživanja može se konstatirati da su se prema sastavu polifenolnih spojeva izdvojila vina sa crvenog i sa bijelog tla, na temelju čega možemo zaključiti kako tip tla značajno utječe na polifenolni sastav vina.

AROMATSKI SPOJEVI GROŽĐA / MOŠTA

Zaključno: Na osnovu istraživanja aromatskih parametara grožđa - mošta možemo konstatirati da su se kroz tri godine praćenja izdvajali i grupirali uzorci pojedinih lokacija pri čemu su veću konstantnost u formiranju pojedinih aromatskih spojeva iskazali uzorci vina s bijelog i crvenog tla.

AROMATSKI SPOJEVI VINA

Zaključno: Na osnovu istraživanja aromatskih parametara vina možemo također konstatirati da su se kroz tri godine praćenja izdvajali i grupirali uzorci pojedinih lokacija pri čemu su veću konstantnost u formiranju pojedinih (specifičnih) aromatskih spojeva opet iskazali uzorci vina s bijelog i crvenog tla.

SENZORNO OCJENJIVANJE

Berba 2010.
U prvom ocjenjivanju kao najtipičniji uzorak je označen uzorak s crvenog tla zatim sivo pa bijelo i na kraju crno tlo. U drugom ocjenjivanju opet je došlo do značajnih razlika tako da je kao najtipičniji odabran uzorak s bijelog tla pa crnog i zatim crvenog i sivog tla. 
Bodovnim ocjenjivanjem (0-100) kod prvog ocjenjivanja značajno iskakao uzorak sa crvenog tla (84,40), a preko 80 bodova dobio je još uzorak sa sivog tla (81,40). Na ocjenjivanju pola godine kasnije uzorak sa crvenog tla zadržao je karakteristike i ocijenjen je još za nijansu bolje (85,20), a odskočio je uzorak s bijelog tla s ocjenom 87,00 bodova.
Na osnovu navedenog možemo konstatirati da su se u berbi 2010. godine, prema senzornim karakteristikama, izdvojili uzorci crvenog i bijelog tla pri čemu je bijelo tlo, sklad senzornih karakteristika i ukupno najbolju kvalitetu postiglo tek nakon pola godine odležavanja.

Senzorno ocjenjivanje aromatskog profila vina – bijelo tlo (berba 2010.)

Senzorno ocjenjivanje aromatskog profila vina – crveno tlo (berba 2010.)

Berba 2011.
Prema tipičnost arome vina kao najtipičniji uzorci ocijenjeni su uzorci sa crvenog i bijelog tla, zatim slijedi sa sivog i na kraju sa crnog tla. U drugom ocjenjivanju opet je došlo do značajnih promjena tako da je kao najtipičniji uzorak odabran uzorak sa crvenog tla pa crnog, zatim sivog i na kraju sa bijelog tla.
kod prvog bodovnog ocjenjivanja istaklo se vino sa sivog tla (84,00). Nakon pola godine na drugom ocjenjivanju istaknuo se uzorak sa crvenog tla dobivši visokih 87,50 bodova. Uzorci sa sivog i bijelog tla dobili su niže ocijene nego na prvom ocjenjivanju.
Na osnovu navedenog možemo konstatirati da se prema senzornim karakteristikama u berbi 2011. godine, izdvojio uzorak sa crvenog tla.

Senzorno ocjenjivanje aromatskog profila vina – crveno tlo (berba 2011.)

Berba 2012. 
U prvom ocjenjivanju najtipičniji uzorak je bio sa bijelog tla, zatim slijedi sa sivog i crvenog, a na kraju sa crnog tla. U drugom ocjenjivanju nije došlo do značajnih promjena tako da je kao najtipičniji uzorak odabran uzorak sa bijelog tla pa crvenog, zatim sivog i na kraju sa crnog tla.
kod prvog bodovnog ocjenjivanja značajno se istaklo vino sa bijelog tla (88,00). Nakon pola godine na drugom ocjenjivanju također se istaknuo uzorak sa bijelog tla dobivši visokih 87 bodova. Uzorak sa sivog je dobio nižu ocjenu dok su uzorci sa crvenog i crnog tla dobili više ocijene nego na prvom ocjenjivanju.
Na osnovu navedenog možemo konstatirati da se prema senzornim karakteristikama u berbi 2012. godine, izdvojio uzorak sa bijelog tla.

Senzorno ocjenjivanje aromatskog profila vina – bijelo tlo (berba 2012.)

Zaključno: Na temelju praćenja senzornih karakteristika, u razdoblju 2010. – 2012. godina možemo konstatirati da su se izdvojili uzorci bijelog i crvenog tla.

AUTOHTONI KVASCI

Berba 2011.
Na temelju rezultata berbe 2011. godine možemo konstatirati da su se izdvojili uzorci 1 (spontatna fermentacija), 6 i 7 (maceracija). Ovi uzorci ponajviše se izdvajaju od preostalih na temelju razlika u koncentracijama:
linalola (cvjetna aroma)
etil dekanoata (cvjetna aroma),
i-butanola -(naročito uzorak 6) (miris karakterističan za više alkohole) i
etil acetata (naročito uzorak 6) (miris po laku, voćni).

Berba 2012.
Sve varijante autohtonih kvasaca provele su alkoholnu fermentaciju do kraja odnosno do suhog vina.
Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da su se prema analiziranim spojevima, vina dobivena različitim sojevima kvasaca, jasno grupirala u tri skupine:
I skupina - svi kontrolni uzorci vina (K),
II skupina - uzorci sivog tla (S I i S II) i
III skupina - uzorci bijelog, crnog i crvenog tla.
Izdvojila su se 3 autohtona soja i to jedna varijanta sa crne i obadvije varijante sa sive zemlje.
U tim uzorcima dominirale su cvjetno – voćne arome kao arome akacije, bazge, žute jabuke, marelice, breskve, prosušenog voća i druge vrlo tipične arome za Malvaziju istarsku.

PROJEKT “ČETIRI ZEMLJE”

Institucije i osobe uključene u taj projekt jesu:
Razvojna Agencija Brtonigla d.o.o, Brtonigla,
Veleučilište u Rijeci, poljoprivredni odjel Poreč
Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč
Prehrambeno – biotehnološki fakultet, Zagreb
Agronomski fakultet, Zagreb
Obrt za intelektualne usluge, ParaDok-Pro
dr. sc. Sandi Orlić
dr. sc. Gluhić David