Kulturu masline su na istarski poluotok donijeli grčki moreplovci, no tek su rimski građani započeli intenzivniju kultivaciju masline na istarskom poluotoku. Tako maslinarstvo u Istri doživljava svoj procvat u doba antičkog Rima čemu svjedoče ostaci uljara i amfora za transport maslinovog ulja. Tekst Marka Valerija Marcijala (40. - oko 103. godine poslije Krista) koji u rečenici „Uncto Corduba laetion Venafro, Histra nec minus absoluta testa“ (Kordobo, koja si bogatija od uljevitog Venafra, a savršena kao ulje iz Istre) rodnu Kordobu uspoređuje s uljem iz Istre dokaz je tisućljetne vrijednosti i kvalitete maslinovog ulja na Istarskom poluotoku. Tijekom povijesti maslinarstvo je doživljavalo svoje uspone i padove, ali je uz vinogradarstvo uvijek predstavljalo važnu granu poljoprivredne proizvodnje. Tisućljetnom kultivacijom u pedoklimatskim uvjetima Istre razvile su se nove sorte koje su se prilagodile ovom podneblju. Posljednjih desetljeća uzgoj maslina na području cijele Istre, pa tako i općine Brtonigla doživljava značajne pomake u broju rodnih stabla, te u unapređenju kvalitete ekstradjevičanskih maslinovih ulja.
Maslinarstvo kao grana poljoprivrede ima više komparativnih prednosti: povoljni pedoklimatski uvjeti za dobivanje vrhunskih maslinovih ulja, komplementarnost s ostalim gospodarskim granama, a posebice turizmom te direktan plasman proizvoda na tržište direktnom prodajom. Osim povoljnih proizvodnih čimbenika u posljednje se vrijeme uložio značajan trud na popularizaciji gastronomskog turizma kroz manifestacije i ceste maslinovog ulja te brendiranje ekstradjevičanskog maslinovog ulja.
Na području cijele općine Brtonigla moguća je maslinarska proizvodnja, a broj stabala iz godine u godinu raste. Prema službenim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi na području općine je 2012. godine bilo 34.424 stabla maslina, a 2013. godine taj broj iznosi 35.161 stablo. Općina Brtonigla se nalazi na osmom mjestu po broju stabala i čini 4,16 % u ukupnom broju stabala maslina u Istarskoj županiji koji je 2013. godine iznosio 845.500 stabala. Na terenu postoji još veliki broj zapuštenih maslinika čijom se revitalizacijom ova brojka može još uvećati, a povećanju prinosa doprinijet će ulazak mladih stabala u rod te povećanje prinosa po jedinici površine korištenjem i razvojem suvremenih agro i pomotehničkih zahvata.
Autohtoni sortiment predstavlja vrlo vrijedno prirodno bogatstvo pojedine regije, a autohtona sorta je važan čimbenik prilikom dobivanja oznaka izvornosti za ekstradjevičanska maslinova ulja. Posljednjih se godina intenzivno istražuju autohtone istarske sorte na cijelom području županije, pa tako i na području općine Brtonigla, no na terenu je prisutan još dio starih stabala koja nisu morfološki opisana, genetski identificirana te čija ulja nisu kemijski i organoleptički valorizirana.
Ekstradjevičansko maslinovo ulje nezaobilazna je namirnica mediteranske prehrane, a potvrda njegovog blagotvornog djelovanja na ljudsko zdravlje prezentirana je u nizu znanstvenih radova. Osim antioksidansa ekstradjevičansko maslinovo ulje sadrži spojeve koji imaju protuupalna svojstva, a pripisuje mu se i antikancerogeni učinak. Nosioci ovih pozitivnih karakteristika ekstradjevičanskih maslinovih ulja su prvenstveno fenolni spojevi, tokoferoli, steroli, biljni pigmenti te ostali manje zastupljeni spojevi. Sortiment, uzgojno područje i vremenske prilike pojedine godine, način i vrijeme berbe, način skladištenja plodova od berbe do prerade, te način i tehnologija prerade utječe na karakteristike maslinovih ulja.
Unapređenje maslinarske proizvodnje i potrošnje maslinovog ulja moguće je postići kvalitetnom edukacijom proizvođača o najnovijim dostignućima u tehnologiji uzgoja maslina i preradi plodova u ulje, te potrošača o važnosti maslinovog ulja u ljudskoj prehrani i svojstvima koja karakteriziraju njegovu kvalitetu. Razvojna agencija Općine Brtonigla je i u području edukacije napravila značajan iskorak kroz organiziranje radionica i predavanja, a rezultat edukacije su priznanja naših maslinara na svjetskim i domaćim natjecanjima.
